Kako raspoloživa sredstva učinkovitije usmjeriti prema većem broju korisnika i što je, osim financijskih potpora, potrebno za snažniji razvoj elektromobilnosti u Hrvatskoj?
O tim se pitanjima raspravljalo na trećem okruglom stolu u organizaciji Poslovne grupe Auto Hrvatska, pod nazivom „Poticaji za električna vozila – generator rasta ili izvor neizvjesnosti?”.
Rasprava je održana u trenutku pripreme novog programa sufinanciranja kupnje električnih vozila za građane, za koji je predviđeno 20 milijuna eura. Aktualnost teme dodatno je naglasila pitanje mogu li povremeni poticaji, unatoč velikom interesu kupaca, osigurati kontinuiran rast tržišta ili je potrebno razviti predvidljiviji i dugoročno održiv model poticanja elektromobilnosti.
O različitim aspektima ove teme razgovarali su Vicko Ljuban, član Uprave Porsche Croatia, Klaudija Karabuva Vidas, predsjednica Udruženja leasing društava pri HGK-u, Agan Begić, direktor Promocije plus, Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Goran Banđen, direktor društva odgovornog za uvoz osobnih vozila u Auto Hrvatskoj. Raspravu je moderirao Kristian Tićak, glavni urednik AMS magazina.
Hrvatsko tržište raste, ali električna vozila i dalje zaostaju
Iako hrvatsko tržište novih osobnih automobila posljednjih godina bilježi rast, električna vozila i dalje imaju relativno malen udio u ukupnoj prodaji. Prema podacima koje je tijekom rasprave predstavio Agan Begić iz Promocije plus, udio potpuno električnih automobila u Hrvatskoj iznosio je 1,9 % u 2025. godini, dok je u prvih osam mjeseci 2026. porastao na 4,3 %.
Unatoč rastu, Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim europskim tržištima. Begić je istaknuo da je prosječni udio električnih vozila u deset promatranih država koje su Europskoj uniji pristupile od 2004. godine u prvih osam mjeseci 2026. iznosio 7,5 %.
Takvi pokazatelji otvaraju pitanje koliko postojeći model poticaja pridonosi trajnoj promjeni kupovnih navika, a koliko prodaju koncentrira u razdoblja neposredno nakon raspisivanja poziva.
Kada poticaji postaju razlog za odgađanje kupnje?
Jedna od središnjih tema rasprave bila je nepredvidljivost dinamike dodjele poticaja i njezin utjecaj na tržište.
Vicko Ljuban upozorio je na mogućnost da visoki pojedinačni iznosi potpora, u kombinaciji s povremenim pozivima i ograničenim proračunom, potaknu kupce na čekanje sljedećeg natječaja umjesto na donošenje odluke o kupnji. Prema njegovu mišljenju, učinkovitiji pristup bio bi rasporediti raspoloživa sredstva na veći broj korisnika i omogućiti kontinuitet prodaje tijekom godine.
Sličnu perspektivu iznio je Goran Banđen iz Auto Hrvatske, naglasivši kako predvidljivost nije važna samo distributerima nego prije svega kupcima koji planiraju značajno financijsko ulaganje.
Iako Fond objavljuje godišnje planove i najave javnih poziva, predstavnici tržišta istaknuli su potrebu za preciznije definiranim i dugoročnijim rasporedom poticaja, s unaprijed poznatim terminima i uvjetima njihove dodjele. Takav bi pristup kupcima omogućio sigurnije planiranje kupnje, a distributerima kvalitetnije upravljanje nabavom vozila, zalihama i prodajnim aktivnostima.
U raspravi je pritom naglašeno da zahtjev za promjenom modela ne znači nužno i zahtjev za povećanjem ukupnih sredstava. Naprotiv, dio predstavnika automobilske industrije smatra da bi se učinkovitijom raspodjelom postojećeg proračuna moglo obuhvatiti više kupaca i ostvariti ravnomjerniji rast tržišta.
Fond: visina poticaja prilagođavat će se razvoju tržišta
Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je kako su mogućnosti dugoročnog planiranja i dinamika raspisivanja javnih poziva usko povezane s raspoloživim izvorima financiranja te financijskim okvirima budućih programa.
Govoreći o budućnosti programa, Latković je najavio smjer postupnog smanjivanja pojedinačnih iznosa potpora i njihova prilagođavanja potrebama tržišta. Kao jednu od mogućnosti u budućim programima spomenuo je i uključivanje rabljenih električnih vozila, čime bi se potencijalno proširio krug korisnika.
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje različitih razreda sufinanciranja ovisno o vrijednosti vozila. Sudionici su se pritom osvrnuli na slovenski model, koji diferenciranim iznosima potpora nastoji povećati dostupnost električnih vozila širem krugu kupaca.
Poticaji nisu jedini instrument: važnu ulogu imaju porezi i leasing
Rasprava je pokazala da se razvoj elektromobilnosti ne može promatrati isključivo kroz izravne subvencije za kupnju vozila.
Klaudija Karabuva Vidas, predsjednica Udruženja leasing društava pri HGK-u, istaknula je kako leasing sektor ima interes financirati električna vozila, ali da je kod operativnog leasinga jedan od ključnih izazova procjena njihove buduće vrijednosti. Za razliku od financijskog leasinga, operativni leasing podrazumijeva veći rizik povezan s vrijednošću vozila nakon isteka ugovora.
U kontekstu dostupnosti električnih vozila otvoreno je i pitanje trajanja financijskog leasinga uz državne poticaje. Vicko Ljuban upozorio je kako ograničenje na pet godina može predstavljati prepreku dijelu kupaca kojima bi dulji rok otplate omogućio pristupačnije mjesečne obveze. Žarko Latković pojasnio je da su pri oblikovanju modela razmatrana razdoblja od tri, pet i sedam godina, pri čemu je petogodišnji rok odabran uzimajući u obzir i administrativne zahtjeve praćenja provedbe programa.
Kako se tržište rabljenih električnih vozila bude razvijalo i pružalo više podataka o njihovoj vrijednosti, stvarat će se i povoljniji uvjeti za razvoj takvih modela financiranja.
Goran Banđen dodatno je upozorio na važnost poslovnih voznih parkova, koji zbog intenziteta korištenja imaju značajan potencijal za smanjenje emisija. U tom je kontekstu otvorio pitanje poticaja i poreznih mjera koje bi elektrifikaciju službenih vozila učinile privlačnijom poduzećima, osobito onima koja koriste operativni leasing.Sudionici su se složili da bi, uz izravne potpore, trebalo razmotriti i druge instrumente poticanja, uključujući poreznu politiku i mjere koje bi obuhvatile širi krug korisnika.
Bez razvoja infrastrukture nema ni održive elektromobilnosti
Osim cijene vozila i dostupnosti financiranja, važan dio rasprave bio je posvećen infrastrukturi za punjenje.
Vicko Ljuban istaknuo je kako broj punionica sam po sebi nije dovoljan pokazatelj razvijenosti infrastrukture. Jednako su važni njihov geografski raspored, raspoloživa snaga, pouzdanost i jednostavnost korištenja.
Poseban izazov predstavlja punjenje za građane koji žive u višestambenim zgradama i nemaju mogućnost postavljanja vlastite kućne punionice. S druge strane, investitori u javnu infrastrukturu trebaju dovoljan broj električnih vozila kako bi ulaganja bila gospodarski opravdana.
Upravo je ta međusobna ovisnost razvoja tržišta i infrastrukture otvorila pitanje treba li buduće poticaje postupno snažnije usmjeravati i prema punionicama, osobito onima veće snage i na prometno važnim lokacijama.
Sudionici su pritom istaknuli kako poticanje kupnje vozila i razvoj infrastrukture nisu suprotstavljeni ciljevi, nego dva međusobno povezana preduvjeta uspješne elektrifikacije prometa.
Dugoročni cilj: tržište koje može rasti i bez subvencija
U završnom dijelu rasprave prevladalo je stajalište da su poticaji u sadašnjoj fazi razvoja tržišta i dalje potrebni, ali da njihov model treba postupno mijenjati.
Agan Begić založio se za sustavniji pristup koji bi, uz promjenu modela potpora, uključivao razvoj infrastrukture i šire promišljanje energetske tranzicije. Klaudija Karabuva Vidas naglasila je važnost dodatnih poreznih i regulatornih mjera, dok je Vicko Ljuban ponovno istaknuo potrebu učinkovitije raspodjele sredstava i snažnijeg uključivanja tržišnih dionika u oblikovanje budućih programa.
Goran Banđen zaključio je kako hrvatskom tržištu ne nedostaje ponuda električnih modela, nego prije svega predvidljiv okvir koji će kupcima i distributerima omogućiti dugoročnije planiranje. Prema njegovu mišljenju, svrha poticaja ne bi trebala biti samo iskorištavanje raspoloživih sredstava, već stvaranje uvjeta za tržište koje će se s vremenom moći razvijati samostalno, bez trajne ovisnosti o subvencijama.
Što možemo očekivati u budućnosti?
Rasprava je pokazala da poticaji za električna vozila ostaju važan instrument razvoja elektromobilnosti u Hrvatskoj, ali i da se u nadolazećem razdoblju mogu očekivati promjene u načinu njihove dodjele. Prema najavama predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, budući programi trebali bi ići u smjeru postupnog smanjivanja pojedinačnih iznosa potpora, uz razmatranje dodatnih kategorija sufinanciranja i mogućnosti uključivanja rabljenih električnih vozila.
Za kupce bi takve promjene mogle značiti širi izbor vozila i dostupnije modele potpore, no jedan od ključnih izazova ostaje predvidljivost. Upravo su unaprijed poznati termini, jasni uvjeti i ravnomjernija dostupnost poticaja tijekom godine istaknuti kao važni preduvjeti za sigurnije planiranje kupnje.
Istodobno, daljnji razvoj elektromobilnosti sve će više ovisiti o mjerama koje nadilaze izravno sufinanciranje vozila, od širenja i unaprjeđenja infrastrukture za punjenje do poreznih olakšica i financijskih modela koji bi olakšali elektrifikaciju poslovnih voznih parkova.
Iako među sudionicima postoje različita stajališta o optimalnom modelu poticanja, rasprava je jasno pokazala da dugoročni cilj ne bi trebao biti samo povećanje broja vozila kupljenih uz subvencije, nego stvaranje stabilnog tržišta na kojem će električna vozila postati konkurentan i dostupan izbor i bez državne potpore.
Hoće li budući programi uspjeti ostvariti takav iskorak, ovisit će o tome koliko će se najavljene promjene i prijedlozi tržišnih dionika pretočiti u konkretne mjere.
Treći okrugli stol Auto Hrvatske tako je pokazao da odgovor na pitanje jesu li poticaji generator rasta ili izvor neizvjesnosti nije jednoznačan. Oni mogu biti snažan pokretač elektromobilnosti, ali njihov dugoročni učinak ovisi o predvidljivosti, dostupnosti, načinu raspodjele sredstava i razvoju infrastrukture.
Nastavkom serije stručnih okruglih stolova Poslovna grupa Auto Hrvatska otvara prostor za razmjenu različitih perspektiva i konstruktivan dijalog o pitanjima koja oblikuju budućnost hrvatskog automobilskog i transportnog tržišta.
